Izmjene Zakona o obrtu 2027.: što se mijenja za obrtnike

Izmjene Zakona o obrtu vrijede od 1. siječnja 2027. Većine obrtnika najviše se tiču četiri promjene: elektronička adresa u Obrtnom registru, poslovođa na puno radno vrijeme, nove iznimke od obveze imenovanja poslovođe i niži komorski doprinos. Porez te doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ove izmjene ne mijenjaju. U nastavku je što se točno mijenja i što provjeriti prije kraja godine.

Od kada vrijede izmjene Zakona o obrtu

Sabor je izmjene Zakona o obrtu donio 25. rujna 2026., a objavljene su u Narodnim novinama 114/2026. Na snagu stupaju 1. siječnja 2027. Prijelazne odredbe obrtnicima ne daju dodatni rok za usklađivanje. Rok od šest mjeseci odnosi se na Hrvatsku obrtničku komoru (HOK), područne komore i udruženja obrtnika.

Elektronička adresa u Obrtnom registru

Zakon sada izričito propisuje minimalne podatke koji se navode pri upisu u Obrtni registar:

• o vlasniku: ime, ime oca, prezime, adresa prebivališta ili boravišta i OIB,
• o obrtu: naziv, skraćeni naziv, adresa sjedišta i elektronička adresa.

Za postojeće obrte zakon ne određuje rok za prijavu elektroničke adrese i ne kaže izričito kada je treba prijaviti. Budući da se za svaki upis u registar podnosi obrazac s ovim podacima, računaj s time da ćeš je navesti najkasnije kod prve sljedeće promjene. Ako nisi siguran, provjeri kod upravnog tijela koje vodi tvoj upis.

Poslovođa: puno radno vrijeme i nove iznimke

Poslovođa od 1. siječnja mora biti zaposlen kod obrtnika u punom radnom vremenu (članak 28.). Ako je sada zaposlen na nepuno radno vrijeme, uskladi to na vrijeme. Uz minimalnu plaću to je trošak od najmanje 1.316,45 € mjesečno.

S druge strane, obrtnik više ne mora imenovati poslovođu, odnosno stručnog poslovođu, ako djelatnost obavlja:

• putem samoposlužnih aparata,
• u skladištu namijenjenom smještaju i čuvanju robe te ostalim aktivnostima skladištenja,
• pružanjem smještaja u sobama, apartmanima, studio apartmanima i kućama za odmor u kojima se ne pripremaju i ne poslužuju jela, pića i napitci.

Ista iznimka primjenjuje se i u sjedištu obrta. Web trgovcima je najzanimljivije skladište: ako robu držiš na drugoj adresi, za taj prostor više ne trebaš zaposliti poslovođu. Iznimka vrijedi samo za poslovođu. Odredbe o prijavi izdvojenog pogona nisu mijenjane, pa skladište kao izdvojeni pogon i dalje prijavljuješ. Ako u istom prostoru primaš kupce ili radiš nešto što nije skladištenje, prvo provjeri vrijedi li iznimka za tebe.

Puno radno vrijeme traži se i kod pravnih osoba koje prema članku 2. obavljaju obrt, a to su one koje obavljaju djelatnost s popisa vezanih i povlaštenih obrta i izvode naukovanje. Takva pravna osoba mora imati najmanje jednog radnika koji ispunjava propisane uvjete, zaposlenog na puno radno vrijeme (članak 41.). Ta odredba ne vrijedi za obrtnike.

Komorski doprinos: gornja granica pada na 1,5 %

Mjesečni komorski doprinos više ne može biti viši od 1,5 % osnovnog osobnog odbitka (dosad 2 %). Uz današnji osnovni osobni odbitak od 600 € najviši iznos pada s 12 € na 9 € mjesečno. Zakon određuje samo gornju granicu, a osnovicu, način i rokove plaćanja određuje odluka Skupštine HOK-a.

Obrt uz mirovinu: pravilo nije novo

Zakon o obrtu sada navodi da obrtnik s navršenih 65 godina može nastaviti obavljati obrt bez obustave isplate starosne mirovine. Ta mogućnost nije nova: Zakon o mirovinskom osiguranju omogućuje je od 1. siječnja 2026.

Isplata je i dalje 50 % mirovine (članak 85., mirovinski faktor 0,5). Izmjene Zakona o obrtu to ne mijenjaju. HOK traži punu mirovinu i najavio je nastavak razgovora s ministarstvom, ali to je zasad samo zahtjev. Prije odluke provjeri svoj iznos kod HZMO-a, a doprinose s knjigovođom.

Obiteljski obrt: novi pojam, bez novih olakšica

Novi članak 30.a obiteljskim obrtom naziva obrt u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. Takva pomoć bila je dopuštena i dosad. Izmjene ne uvode nova porezna ni doprinosna pravila za članove kućanstva. Ne uvode ni rad nedjeljom za obiteljske obrte u trgovini, koji HOK i dalje traži.

Što još donose izmjene Zakona o obrtu

• Tradicijski i umjetnički obrt imaju zasebne definicije. Pretežno ručni rad sada je uvjet samo za tradicijski obrt, a uvjete za stjecanje statusa i dalje propisuje pravilnik.
• Nasljednik sa srednjim strukovnim obrazovanjem može obavljati vezani obrt za koji se traži majstorski ispit, ali ga mora položiti u roku od tri godine od upisa prijenosa obrta. Ako propusti rok, obrt prestaje po sili zakona.
• Privremeni poslovođa do kraja ostavinskog postupka, odnosno do izvršnosti rješenja o prijenosu obrta, ne mora ispunjavati poseban uvjet stručne osposobljenosti.
• Zajednički obrt: raskidom ugovora između dvije fizičke osobe zajednički obrt prestaje.
• Naukovanje: evidenciju ugovora u aplikaciji e-Naukovanje vodi ustanova za strukovno obrazovanje, a verifikaciju obavlja HOK.
• Majstorski ispit: potrebno je najmanje završeno obrazovanje na razini 4.1 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, a komisija ima najmanje pet članova.

Kazne su sada u eurima

Za izdvojeni pogon bez poslovođe kazna se ne izriče ako vrijedi jedna od novih iznimki.

Što napraviti do 1. siječnja

1. Provjeri svoje podatke u Obrtnom registru i odluči koju ćeš elektroničku adresu prijaviti.
2. Imaš poslovođu? Provjeri je li zaposlen u punom radnom vremenu.
3. Imaš izdvojeni pogon? Provjeri vrijedi li za njega neka od novih iznimki.
4. Imaš d.o.o. koji izvodi naukovanje u vezanom ili povlaštenom obrtu? Provjeri ugovor radnika koji ispunjava propisane uvjete.
5. Bliži ti se 65. godina? Izračunaj iznos s HZMO-om prije odluke o obrtu i mirovini.
6. Plaćaš komorski doprinos? Prati odluku Skupštine HOK-a za 2027.

Trebaš pomoć

Pretplatnici newslettera Poslujmo pametno dobivaju cijelu analizu ovih izmjena s citatima iz zakona. Ako te zanima što promjene znače baš za tvoj obrt, pogledaj naše usluge savjetovanja i cjenik. Tek otvaraš obrt? Počni od vodiča kako otvoriti paušalni obrt.

Stanje propisa na dan 5. studenoga 2026. Članak je opći pregled, a ne pravni ni porezni savjet za pojedinačni slučaj.