Izglasavanje novih zakona često nam donese neke situacije koje sastavljači i predlagači, a bome ni Vlada nisu predvidjeli da će se dogoditi. Upravo to se dogodilo kad je 01.01.2023. stupio na snagu novi Zakon o porezu na dohodak.
Osim Zakona o porezu na dohodak, postoji Zakon o platnom prometu i Odluka o transakcijskim računima Hrvatske narodne banke koji uređuju poslovanje putem transakcijskih računa.
Kako bi pronašla točan odgovor na pitanje koje sam čula svaki dan posljednih par mjeseci - može li obrtnik poslovati samo putem svojeg postojećeg tekućeg računa, poslala sam upite i Poreznoj upravi u Hrvatskoj narodnoj banci.
Od porezne uprave stiglo mi je njihovo mišljenje:
Broj klase:410-01/23-01/788
Urudžbeni broj:513-07-21-01-23-2
Zagreb, 16.05.2023
Poslovanje obrta putem računa
Zaprimili smo upit poreznog obveznika iz vaše nadležnosti može li obrtnik koji porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu koristiti vlastiti tekući račun (na koji prima plaću i ostala primanja od drugih isplatitelja) i za poslovanje obrta. Odgovaramo u nastavku.
Člankom 86. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 151/22, dalje u tekstu: Zakon) propisano je da tijela državne uprave i pravosudna tijela i druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se ne plaća porez na dohodak fizičkim osobama na njihov račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kod banke, a iznimno u gotovom novcu na propisan način.
Člankom 92. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21, 102/22, 112/22, 156/22 i 1/23) propisano je da u skladu s člankom 86. Zakona, tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državna tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka fizičkim osobama, na njihov račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kod banke odnosno nerezidentima na njihov račun. Iznimno, isplate primitka do 663,62 eura po jednom računu fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona mogu se izvršiti u gotovu novcu.
Sukladno navedenim odredbama, poduzetnici – pravne i fizičke osobe dužni su obavljati isplate primitaka drugim fizičkim osobama na njihov račun za plaćanje otvoren u banci. Poreznim propisima nije propisano poslovanje isključivo putem žiro-računa ili tekućeg računa, te o tome porezni obveznici samostalno odlučuju. Stoga, nema prepreke da se poslovanje obrta odvija putem tekućeg računa.
Odgovor koje sam dobila iz HNB-a:
„Izvješćujemo Vas da se obratite Poreznoj upravi koja je nadležna za davanje tumačenja o poslovnom računu obrtnika.“
Budući da ODLUKA O TRANSAKCIJSKIM RAČUNIMA Narodne novine, br. 57/2019., 139/2021. i 148/2022., ovom Odlukom propisuje se način određivanja i korištenja broja transakcijskih računa u kreditnim institucijama. jasno je navodi da transakcijski račun s konstrukcijom brojeva 1xxxxxxxx je račun za primanje uplata od obavljanja djelatnosti, a transakcijski račun s kontrukcijom 3xxxxxxx je račun za potrošača prema
Članak 11.
(1) Broj (partija) računa kod kreditne institucije iz članka 7. točke d) ove Odluke jest broj računa koji određuje kreditna institucija.
(2) Broj (partija) računa sastoji se od ukupno deset brojčanih znakova (n1, n2, n3, n4, n5, n6, n7, n8, n9, n10).
(3) Prvi brojčani znak (n1) u broju (partiji) računa jest oznaka korisnika transakcijskog računa, i to:
1) brojčani znak "1" – za transakcijski račun koji kreditna institucija otvara na ime korisnika platnih usluga koji u okvirnom ugovoru, ili propisu na osnovi kojega se transakcijski račun otvara, djeluje u području svoje gospodarske ili druge djelatnosti ili slobodnog zanimanja te tijelo državne vlasti, tijelo državne uprave, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: transakcijski račun poslovnih subjekata), i za račune koje kreditna institucija vodi kod sebe za potrebe izvršavanja platnih transakcija u svoje ime
2) brojčani znak "3" – za transakcijski račun koji kreditna institucija otvara na osnovi okvirnog ugovora s fizičkom osobom koja u tom ugovoru djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog zanimanja (u nastavku teksta: transakcijski račun potrošača)
Postavila sam im sljedeće pitanje:
„Budući da porezni propisi ne određuju da obrtnik posluje putem poslovnog žiro računa, jesu li banke obvezane ovom odlukom na način da reagiraju na neki način ograničavaju tu mogućnost obrtniku da tekući račun koristi za gospodarsku djelatnost i jesu li banke u prekršaju ako obrtnicima ne otvaraju račune prema konstrukciji iz ove odluke.“
Te sam dobila sljedeći odgovor:
„Uređivanje vrste računa za plaćanje preko kojeg može poslovati obrtnik u RH u nadležnosti je Ministarstva financija Porezne uprave i porezni propisi u navedenom slučaju predstavljaju lex specialis, odnosno, u prednosti su pred Odlukom o transakcijskim računima ("Narodne novine", br. 57/2019., 139/2021. i 148/2022.).
Naime, Odluka o transakcijskim računima je kod svojeg donošenja uređivala konstrukciju transakcijskih računa i brojčane oznake između ostaloga i sukladno potrebama Porezne uprave.
Ukoliko je Porezna uprava u međuvremenu ocijenila da je obrtnicima za potrebe poslovanja dostatan osobni račun za plaćanje (račun fizičke osobe), podržavamo svaki stav kojim se olakšava poslovanje i smanjuju troškovi korisnika računa za plaćanje.
U tu svrhu, a kako bi se izbjegle nejasnoće i nerazumijevanje, Hrvatska narodna banka razmotriti će potrebu za izmjenama Odluke o transakcijskim računima.“
Zaključak svega gore navedenog je – obrtnik smije za svoje poslovanje koristiti bilo koji račun, osobni ili poslovni jer porezna uprava ionako ima uvid u sve.
PREDNOSTI poslovanja obrtnika putem tekućeg računa
- Niže naknade vođenja računa
- Niže naknade za transakcije
- Niže naknade za mobilno bankarstvo
NEDOSTACI
- Ukoliko obrtnik na tekući račun prima i druge uplate
- Ako je obrt drugi dohodak te na tekući prima i plaću
- Potrebno je detaljno obrazlaganje svake pojedinačne transakcije (uplate) primljene na tekući račun
Zaključak, ako vam je dohodak iz obrta jedini dohodak, onda je poslovanje putem tekućeg moguća opcija za vas. No, primate li ikakve druge uplate na tekući, komplicirate si život u smislu komunikacije i transparentnog poslovanja prema poreznoj upravi.
Je li mjesečni trošak od cca 10€ vrijedan toga, procijenite sami.
Izjava o odricanju – ovim člankom prenosim odgovore koje sam dobila kontaktirajući službe te iznosim svoje mišljenje. Odgovornost svakog poduzetnika je da poštuje sve Zakone i propise Republike Hrvatske te posluje u skladu s njima
-
Prethodna objava
ODLUKA O BLAGAJNIČKOM MAKSIMUMU -
Sljedeća objava
Imam paušalni obrt, (ne)treba mi knjigovođa!
